Lepotu treba sačuvati

Lepotu treba sačuvati 03.12.2017.

edan slučajni susret, jedna biljka, jedna štetočina, spremnost da se pomogne, i nadasve osećaj odgovornosti uz neophodnu stručnost, doprineli su da se jedan od najlepših vrtova sačuva. Odnosno, manastir Beočin, profesorica Milka Glavendekić, kolega iz DC Beograd, šimšir, šimširov plamenac…O čemu se radi?.

Naime, naš kolega Raša Gligorović sa suprugom Katarinom, često tokom vikenda obilazi bliže i dalje destinacije sve u u duhu one “Upoznaj svoju domovinu da bi je više voleo”. Tokom jeseni obreli su se u manastiru Beočin koji se nalazi u blizini sela Beočin, nedaleko od Novog Sada. Ovaj ženski manastir kojim upravlja Igumanija Ekaterina sa monahinjama pripada Eparhiji Sremskoj i jedan je od najposećenijih manastira na Fruškoj Gori. U odnosu na ostale manastire na širem prostoru izdvajaju ga tri znamenitosti: čudotvorna ikona Majke Božije, mošti Svetog Vladike Varnave Nastića, najmlađeg srpskog svetitelja, i park. I upravo je taj park spojio osobe sa početka teksta.

Naime, s južne strane manastira se nalazi veliki park. Zasađen je pre 150 godina, a sadili su ga Francuzi, odnosno grupa baštovana koji su iz Pariza došli u Beočin. Ovi baštovani su inače bili deo ekipe koja je održavala Versajski park. U manastirskom vrtu su izgradili pravu malu kopiju parka Versaj, sa prelepom fontanom i bazenom u sredini. Izgrađene su staze sa niskim zimzelenim rastinjem. Zasađeno je mnogo vrsta retkog cveća, ukrasnog šiblja i retkog drveća. Bilo je tu nekoliko vrsta magnolija, omorika, srebrnih borova i retkih četinara, listopadnog drveća i ukrasnog žbunja koje u ovim krajevima ne raste. I sve je to izgledalo lepo do…

Obilazkom parka bračni par Gligorović je primetio da se biljke šimšira uveliko suše. Šetajući, načuli su priču jedne gospođe, posle se ispostavlio profesorke Šumarskog fakulteta, Milke Glavendekić sa jednom monahinjom. Profesorka je objašnjavala je kako su biljke šimšira u opasnosti od potpunog gubitka lisne mase jer ih je napala gusenica šimširovog plamenca i kako je potrebno ubrzo tretirati šimšir kako se ne bi zaraza proširila i uništila park. Raša, iako pripada Garden sektrou, ponešto zna i iz onog dela koji se odnosi na biljnu proizvodnju, zaštitu, ishran…Prišao je, predstavio se, uključio se u razgovor, i ponudio rešenje. Iz konsultacija sa kolegama iz Agro sektora, Velje Hristova, Milana Sudimca i Dragana Dimitrića, određena je strategija pomoći.  Biljke šimšira radi zaštite od šimširovog plamenca tretirane su bioinsekticidom Lepinox Plus uz dodatak biostimulativnog folijarnog đubriva FitoFert Humistart radi ublažavanja uticaja stresa, a zona korena je radi bolje aktivacije zemljišta tretirana formulacijom FitoFert Humiflex. Ubrzo nakon tretmana, simptomi oporavka biljaka šimšira su bili vidljivi.

I to je bio znak da smo, zajedničkim naporom profesorke Šumarskog fakulteta i kolega iz Agromarket Distributivnog centra Beograd uspeli da zaustavimo dalje propadanje prelepog i vrednog parka manastira Beočin.